HomePage > Konstatacije i zaključci učesnika okruglog stola
Program rada Simpozijuma
INFOTEH-JAHORINA 2003
Republika Srpska

 

KONSTATACIJE I ZAKLJUČCI UČESNIKA
OKRUGLOG STOLA:

NOVE TEHNOLOGIJE I MOGUĆNOSTI INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
U MALIM (TRANZICIONIM) ZEMLJAMA


održanog 24.03.2003. godine u 11:00 časova


(1) IDENTIFIKACIJA OKRUŽENJA – GDE SE NALAZIMO?

Savremeni ekonomski razvoj bitno je zavisan od tehnološkog razvoja. Otuda današnja ekonomija nosi i oznake "informaciona ekonomija", "ekonomija znanja", "ekonomija učenja".

Okruženje u kome se nalazimo, posebno svet razvijenih zemalja uspostavili su ili prihvatili razvojne izazove:

- rastuću globalizaciju,
- brze tehnološke promene,
- znanja kao osnovni resurs,
- izuzetno povećano učešće usluga na tržištu,
- potpunu promenu strukture rada,
- rastuću svest o značaju ekologije i kvaliteta života,
- razumevanje sopstvenih (nacionalnih) sposobnosti i prednosti i upravljanje njima.

Svetsko tržište, iako otvoreno i "jedno", grupisano je u okviru asocijacija: NAFTA, EU, ASEAN i kao pojedinačno Kina. To su tržišta svako sa preko 400 miliona stanovnika.

Posebni uticaji i na tehnološki razvoj i na tržište imaju strateške alijanse, sprege multinacionalnih kompanija unutar sebe i sa državama putem pojma "kooperacija sa kompeticijom".

Manje razvijene zemlje, koje su takođe u tom okruženju, uspele su da nađu svoj udeo u razvoju. Poslednji podaci pokazuju da taj put pronalaze i zemlje u tranziciji Istočne i Srednje Evrope: Poljska, Češka, Slovenija, Mađarska...

Obzirom da je značajan deo ove analize i konstatacija zasnovan na uporednim pokazateljima, veoma je bitno da se, osim tekućih, razmotre i prethodna (istorijska) stanja razvijenih zemalja uporediva sa našim aktuelnim stanjem.


(2) UNIVERZITETSKO OBRAZOVANJE

Obrazovanje, posebno univerzitetsko, je kamen temeljac procesa razvoja. Doprinos tom razvoju treba da čine:

- Značajan broj studenata;
- Veliko učešće studenata prirodnih i tehničkih nauka u njima;
- Efikasnost u studiranju;
- Obrazovanje studenata za široku lepezu na tržištu: proizvodnju, usluge, obrazovanje, R&D itd. U skladu sa tim treba ugraditi i nivoe znanja i ocene - kvalifikovanost diplomiranih studenata, a sve ostalo uravnotežiće se na tržištu;
- Univerzitet je tradicionalno dominantan izvor izlaza iz fundamentalnih i primenjenih istraživanja;
- Kako na ovim prostorima dolazi do smanjenja ili čak nestajanja samostalnih ili instituta u većim privrednim sistemima, univerzitet mora preuzeti i taj deo u istraživanju i razvoju;
- Ulaganje u obrazovanje predstavlja značajno učešće u društvenom proizvodu svake zemlje i odstupanje od toga, makar i u kraćem razdoblju, stvara uslove zaostajanja u srazmerno dužem vremenu. Dominantan deo tih ulaganja u Srbiji i Crnoj Gori i Republici Srpskoj su iz budžeta, jer nivo godišnjeg društvenog proizvoda po stanovniku nije dovoljan za lična ulaganja.

Učesnici Okruglog stola su analizom konstatovali da je aktuelno stanje na našim univerzitetima opominjuće, a i do sada predložene promene nisu sasvim na tragu zahteva razmatranog razvoja i osposobljavanja za savremene i buduće razvojne izazove.


(3) ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
(4) TRANSFER I DIFUZIJA ZNANJA I TEHNOLOGIJA


Sve razvijene zemlje, pa i manje, uporedive su međusobno po indikatorima koji karakterišu tehnološki razvoj.

- Uklapanja u sopstvena istraživanja i razvoj su veoma značajna (1.5% pa i preko 3% od godišnjeg društvenog proizvoda);
- Broj istraživača veći od 25 na 10000 stanovnika;
- Broj istraživača u visokim (novim) tehnologijama 40-80 na 1000 zaposlenih;
- Više od 60% istraživača su u privrednom sektoru;
- Visoka efikasnost istraživanja merena brojem naučnih radova, citatima i posebno patentima. Samo eksperimentalno provereni radovi se objavljuju, samo kroz proizvod ili uslugu dokazana rešenja se patentiraju;
- Transfer i difuzija tehnologije se odvija preko brojnih tehnoloških nosilaca;
- Svi kupuju i svi prodaju tehnološka znanja, mali broj zemalja je pozitivan (SAD, V. Britanija, Švedska, Danska, ...) u ovom bilansu;
- Bitne karakteristike tehnološkog nivoa razvoja su zbir ulaganja u sopstvena istraživanja i razvoj i kupovinu znanja (kreću se 7 do 10% od godišnjeg društvenog proizvoda), kao i udeo visokih tehnologija u međusobnoj razmeni.

Učesnici Okruglog stola su konstatovali da po svim navedenim indikatorima znatno zaostajemo, posebno kod ulaganja, raspodele broja istraživača i kupovine tehnoloških znanja na višem nivou (ne samo preko uvoza proizvoda), broj diplomiranih studenata tehnike u odnosu na ukupan broj.

Ovi parametri tehnološkog razvoja značajno određuju šanse ukupnog (tehnološkog, ekonomskog i društvenog) razvoja zemalja u tranziciji.

Treba svakako napomenuti da vlasnička transformacija (privatizacija) i njene implikacije na razvoj imaju ogroman domen uticaja, ali, po prirodi programskog opredeljenja INFOTEH-a, nisu predmet ove analize i preporuka koji iz nje izlaze.


(5) EKONOMIJA OBIMA PROIZVODNJE

Mala i srednja preduzeća, veća preduzeća, ekonomija obima proizvodnje, veličina tržišta i konkurentnost, struktura, kvalifikovanost i sektorska raspodela radne snage su važne odrednice brzine, kvaliteta i veličine ekonomskog razvoja.

Učesnici Okruglog stola u okviru svojih saznanja i analiza došli su do sledećih zaključaka:

- Mala i srednja preduzeća su postala veoma relevantna za ponudu na tržištu, u broju zaposlenih, za transfer i (posebno) difuziju tehnologija.

Ona nastaju uz podršku brojnih državnih mehanizama i deluju kao:

a) Samostalni tržišni činioci (posebno sektor usluga);
b) Inovativne firme nastale transferom rezultata istraživanja i razvoja ili u samim naučnoistraživačkim organizacijama;
c) Oko većih javnih programa ili velikih proizvodnih sistema, kao kooperanti, takođe inovativne firme.

Prema saznanjima i na ovom prostoru proces pod a) već je u toku (preko 90% preduzeća su mala i srednja preduzeća).

U okviru tehnoloških instituta ili uz njihovu pomoć, odvija se primetna proizvodnja i plasman na tržištu proizvoda sa visokim tehnološkim sadržajima. Čvrsta sprega istraživanja i razvoja, inženjeringa, marketinga, proizvodnje i kupca obezbeđuju konkurentnost sa poznatim svetskim proizvođačima. Ocenjeno je da je ovo dobar put i da ima šanse da bude uspešan u nas.

Izražena je posebna zabrinutost za mala i srednja preduzeća navedena pod c), jer su takve organizacije u stagnaciji, male su šanse da ih samostalno revitalizujemo i učinimo konkurentnim na tržištu. Proces privatizacije u ovom delu još ima mnogo nepoznanica. Uloga države, multinacionalnih kompanija, sektora istraživanja i razvoja i tehnologija, biće od presudnog značaja za opstanak ovih firmi.

Analiza pokazuje da i drugi oblici transfera i difuzije znanja i tehnologija, dislokacija proizvodnih kapaciteta pre njihove tehnološke i tržišne nekonkurentnosti u zemlje u tranziciji, uz sopstvene doprinose istraživanju i razvoju i inovacije, mogu doprineti produženju veka proizvoda, stvaranju uspešnih firmi i većem zapošljavanju.

Dvosmerni proces između prodavca i kupca tehnoloških nosilaca treba da uspostavi "ravnopravnu" saradnju, strateško partnerstvo i kontinuitet u vremenu i u svim fazama: od inovacija, proizvoda do tržišnog plasmana.


(6) NACIONALNI INOVATIVNI SISTEM I/ILI SISTEM SPOJENIH SUDOVA

Brza, često bolna sa "šok" terapijom, transformacija naučno-istraživačkih delatnosti u Nacionalni inovacioni sistem (NIS) dala je rezultate u nekoliko zemalja u tranziciji (već pominjanih). Ne tako davno to su "evolutivno" (sa izuzetkom Istočne Nemačke) učinili i razvijene zemlje Evrope i Dalekog Istoka.

Taj proces se odvijao kroz definisanje (i usvajanje) nacionalnih ciljeva razvoja, a realizovan je kroz politiku (strategiju) naučnog, tehnološkog i industrijskog razvoja, jasno uz prisustvo drugih relevantnih strategija.

Upravljanje (menadžment) znanjem na nivou tima, organizacije, regiona i države, ili skupa država, imao je i ima veći uticaj od obima i strukture kapitala, na brzinu ukupnog razvoja.

Analizirajući ovo područje, pre svega državnih aktivnosti i odgovornosti, učesnici skupa ocenjuju da taj proces na ovim prostorima na samom početku ili ga nema, a raspoložive snage za ovakve zahvate izvesno postoje iako ne i dovoljne, ako se organizuju i koriste iz svih segmenata društva (svi učesnici u raspravi).

* * *

Učesnici Okruglog stola smatraju da ove konstatacije i zaključci treba da budu prisutni u njihovom redovnom poslu, kao i delovanju njihovih organizacija, da sa njima upoznaju privredne i druge organizacije sa kojima sarađuju i posebno da sa njima treba upoznati državne organe (Republike Srpske, Srbije i Crne Gore) u čiju delatnost i odgovornost ova oblast pripada.

Da bi rezultati u ovoj oblasti bili kontinualni i plodonosniji, učesnici Okruglog stola smatraju da bi bilo celishodno uspostaviti tim, projekat odnosno (interuniverzitetsku) grupu, koja bi radila i delovala između dva simpozijuma u smislu ovih konstatacija i zaključaka.

Okrugli sto je održan 24.03.2003. godine u vremenu od 11:00 do 13:00 sati.

Rad se odvijao kroz uvodno izlaganje, koje je raspoloživo u materijalima Skupa i uz prisustvo više od 60 učesnika, sa prilozima učesnika, raspravom i diskusijom. Deo materijala organizatori su imali na raspolaganju i od autora koji nisu bili prisutni.

Na osnovu svih ovih doprinosa organizatori su uradili ove konstatacije i zaključke i stavili ih na raspolaganje učesnicima u toku trajanja simpozijuma INFOTEH 2003.


24. - 26.03.2003. god.
Jahorina, Republika Srpska
Učesnici naučno-stručnog skupa INFOTEH 2003

Predsednik Programskog i Organizacionog odbora

prof.dr Slobodan Milojković

Top