INFOTEH-JAHORINA 2003
Republika Srpska
KONSTATACIJE I ZAKLJUČCI UČESNIKA
OKRUGLOG STOLA:
NOVE TEHNOLOGIJE I MOGUĆNOSTI INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
U MALIM (TRANZICIONIM) ZEMLJAMA
održanog 24.03.2003. godine u 11:00 časova
(1) IDENTIFIKACIJA OKRUŽENJA – GDE SE NALAZIMO?
Savremeni ekonomski razvoj bitno je zavisan od tehnološkog razvoja. Otuda
današnja ekonomija nosi i oznake "informaciona ekonomija", "ekonomija
znanja", "ekonomija učenja".
Okruženje u kome se nalazimo, posebno svet razvijenih zemalja uspostavili su
ili prihvatili razvojne izazove:
- rastuću globalizaciju,
- brze tehnološke promene,
- znanja kao osnovni resurs,
- izuzetno povećano učešće usluga na tržištu,
- potpunu promenu strukture rada,
- rastuću svest o značaju ekologije i kvaliteta života,
- razumevanje sopstvenih (nacionalnih) sposobnosti i prednosti i upravljanje
njima.
Svetsko tržište, iako otvoreno i "jedno", grupisano je u okviru asocijacija:
NAFTA, EU, ASEAN i kao pojedinačno Kina. To su tržišta svako sa preko 400
miliona stanovnika.
Posebni uticaji i na tehnološki razvoj i na tržište imaju strateške
alijanse, sprege multinacionalnih kompanija unutar sebe i sa državama putem
pojma "kooperacija sa kompeticijom".
Manje razvijene zemlje, koje su takođe u tom okruženju, uspele su da nađu
svoj udeo u razvoju. Poslednji podaci pokazuju da taj put pronalaze i zemlje
u tranziciji Istočne i Srednje Evrope: Poljska, Češka, Slovenija,
Mađarska...
Obzirom da je značajan deo ove analize i konstatacija zasnovan na uporednim
pokazateljima, veoma je bitno da se, osim tekućih, razmotre i prethodna
(istorijska) stanja razvijenih zemalja uporediva sa našim aktuelnim stanjem.
(2) UNIVERZITETSKO OBRAZOVANJE
Obrazovanje, posebno univerzitetsko, je kamen temeljac procesa razvoja.
Doprinos tom razvoju treba da čine:
- Značajan broj studenata;
- Veliko učešće studenata prirodnih i tehničkih nauka u njima;
- Efikasnost u studiranju;
- Obrazovanje studenata za široku lepezu na tržištu: proizvodnju, usluge,
obrazovanje, R&D itd. U skladu sa tim treba ugraditi i nivoe znanja i ocene
- kvalifikovanost diplomiranih studenata, a sve ostalo uravnotežiće se na
tržištu;
- Univerzitet je tradicionalno dominantan izvor izlaza iz fundamentalnih i
primenjenih istraživanja;
- Kako na ovim prostorima dolazi do smanjenja ili čak nestajanja samostalnih
ili instituta u većim privrednim sistemima, univerzitet mora preuzeti i taj
deo u istraživanju i razvoju;
- Ulaganje u obrazovanje predstavlja značajno učešće u društvenom proizvodu
svake zemlje i odstupanje od toga, makar i u kraćem razdoblju, stvara uslove
zaostajanja u srazmerno dužem vremenu. Dominantan deo tih ulaganja u Srbiji
i Crnoj Gori i Republici Srpskoj su iz budžeta, jer nivo godišnjeg
društvenog proizvoda po stanovniku nije dovoljan za lična ulaganja.
Učesnici Okruglog stola su analizom konstatovali da je aktuelno stanje na
našim univerzitetima opominjuće, a i do sada predložene promene nisu sasvim
na tragu zahteva razmatranog razvoja i osposobljavanja za savremene i buduće
razvojne izazove.
(3) ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
(4) TRANSFER I DIFUZIJA ZNANJA I TEHNOLOGIJA
Sve razvijene zemlje, pa i manje, uporedive su međusobno po indikatorima
koji karakterišu tehnološki razvoj.
- Uklapanja u sopstvena istraživanja i razvoj su veoma značajna (1.5% pa i
preko 3% od godišnjeg društvenog proizvoda);
- Broj istraživača veći od 25 na 10000 stanovnika;
- Broj istraživača u visokim (novim) tehnologijama 40-80 na 1000 zaposlenih;
- Više od 60% istraživača su u privrednom sektoru;
- Visoka efikasnost istraživanja merena brojem naučnih radova, citatima i
posebno patentima. Samo eksperimentalno provereni radovi se objavljuju, samo
kroz proizvod ili uslugu dokazana rešenja se patentiraju;
- Transfer i difuzija tehnologije se odvija preko brojnih tehnoloških
nosilaca;
- Svi kupuju i svi prodaju tehnološka znanja, mali broj zemalja je pozitivan
(SAD, V. Britanija, Švedska, Danska, ...) u ovom bilansu;
- Bitne karakteristike tehnološkog nivoa razvoja su zbir ulaganja u
sopstvena istraživanja i razvoj i kupovinu znanja (kreću se 7 do 10% od
godišnjeg društvenog proizvoda), kao i udeo visokih tehnologija u međusobnoj
razmeni.
Učesnici Okruglog stola su konstatovali da po svim navedenim indikatorima
znatno zaostajemo, posebno kod ulaganja, raspodele broja istraživača i
kupovine tehnoloških znanja na višem nivou (ne samo preko uvoza proizvoda),
broj diplomiranih studenata tehnike u odnosu na ukupan broj.
Ovi parametri tehnološkog razvoja značajno određuju šanse ukupnog
(tehnološkog, ekonomskog i društvenog) razvoja zemalja u tranziciji.
Treba svakako napomenuti da vlasnička transformacija (privatizacija) i njene
implikacije na razvoj imaju ogroman domen uticaja, ali, po prirodi
programskog opredeljenja INFOTEH-a, nisu predmet ove analize i preporuka
koji iz nje izlaze.
(5) EKONOMIJA OBIMA PROIZVODNJE
Mala i srednja preduzeća, veća preduzeća, ekonomija obima proizvodnje,
veličina tržišta i konkurentnost, struktura, kvalifikovanost i sektorska
raspodela radne snage su važne odrednice brzine, kvaliteta i veličine
ekonomskog razvoja.
Učesnici Okruglog stola u okviru svojih saznanja i analiza došli su do
sledećih zaključaka:
- Mala i srednja preduzeća su postala veoma relevantna za ponudu na tržištu,
u broju zaposlenih, za transfer i (posebno) difuziju tehnologija.
Ona nastaju uz podršku brojnih državnih mehanizama i deluju kao:
a) Samostalni tržišni činioci (posebno sektor usluga);
b) Inovativne firme nastale transferom rezultata istraživanja i razvoja ili
u samim naučnoistraživačkim organizacijama;
c) Oko većih javnih programa ili velikih proizvodnih sistema, kao
kooperanti, takođe inovativne firme.
Prema saznanjima i na ovom prostoru proces pod a) već je u toku (preko 90%
preduzeća su mala i srednja preduzeća).
U okviru tehnoloških instituta ili uz njihovu pomoć, odvija se primetna
proizvodnja i plasman na tržištu proizvoda sa visokim tehnološkim
sadržajima. Čvrsta sprega istraživanja i razvoja, inženjeringa, marketinga,
proizvodnje i kupca obezbeđuju konkurentnost sa poznatim svetskim
proizvođačima. Ocenjeno je da je ovo dobar put i da ima šanse da bude
uspešan u nas.
Izražena je posebna zabrinutost za mala i srednja preduzeća navedena pod c),
jer su takve organizacije u stagnaciji, male su šanse da ih samostalno
revitalizujemo i učinimo konkurentnim na tržištu. Proces privatizacije u
ovom delu još ima mnogo nepoznanica. Uloga države, multinacionalnih
kompanija, sektora istraživanja i razvoja i tehnologija, biće od presudnog
značaja za opstanak ovih firmi.
Analiza pokazuje da i drugi oblici transfera i difuzije znanja i
tehnologija, dislokacija proizvodnih kapaciteta pre njihove tehnološke i
tržišne nekonkurentnosti u zemlje u tranziciji, uz sopstvene doprinose
istraživanju i razvoju i inovacije, mogu doprineti produženju veka
proizvoda, stvaranju uspešnih firmi i većem zapošljavanju.
Dvosmerni proces između prodavca i kupca tehnoloških nosilaca treba da
uspostavi "ravnopravnu" saradnju, strateško partnerstvo i kontinuitet u
vremenu i u svim fazama: od inovacija, proizvoda do tržišnog plasmana.
(6) NACIONALNI INOVATIVNI SISTEM I/ILI SISTEM SPOJENIH SUDOVA
Brza, često bolna sa "šok" terapijom, transformacija naučno-istraživačkih
delatnosti u Nacionalni inovacioni sistem (NIS) dala je rezultate u nekoliko
zemalja u tranziciji (već pominjanih). Ne tako davno to su "evolutivno" (sa
izuzetkom Istočne Nemačke) učinili i razvijene zemlje Evrope i Dalekog
Istoka.
Taj proces se odvijao kroz definisanje (i usvajanje) nacionalnih ciljeva
razvoja, a realizovan je kroz politiku (strategiju) naučnog, tehnološkog i
industrijskog razvoja, jasno uz prisustvo drugih relevantnih strategija.
Upravljanje (menadžment) znanjem na nivou tima, organizacije, regiona i
države, ili skupa država, imao je i ima veći uticaj od obima i strukture
kapitala, na brzinu ukupnog razvoja.
Analizirajući ovo područje, pre svega državnih aktivnosti i odgovornosti,
učesnici skupa ocenjuju da taj proces na ovim prostorima na samom početku
ili ga nema, a raspoložive snage za ovakve zahvate izvesno postoje iako ne i
dovoljne, ako se organizuju i koriste iz svih segmenata društva (svi
učesnici u raspravi).
* * *
Učesnici Okruglog stola smatraju da ove konstatacije i
zaključci treba da budu prisutni u njihovom redovnom poslu, kao i delovanju
njihovih organizacija, da sa njima upoznaju privredne i druge organizacije
sa kojima sarađuju i posebno da sa njima treba upoznati državne organe
(Republike Srpske, Srbije i Crne Gore) u čiju delatnost i odgovornost ova
oblast pripada.
Da bi rezultati u ovoj oblasti bili kontinualni i plodonosniji, učesnici
Okruglog stola smatraju da bi bilo celishodno uspostaviti tim, projekat
odnosno (interuniverzitetsku) grupu, koja bi radila i delovala između dva
simpozijuma u smislu ovih konstatacija i zaključaka.
Okrugli sto je održan 24.03.2003. godine u vremenu od 11:00 do 13:00 sati.
Rad se odvijao kroz uvodno izlaganje, koje je raspoloživo u materijalima
Skupa i uz prisustvo više od 60 učesnika, sa prilozima učesnika, raspravom i
diskusijom. Deo materijala organizatori su imali na raspolaganju i od autora
koji nisu bili prisutni.
Na osnovu svih ovih doprinosa organizatori su uradili ove konstatacije i
zaključke i stavili ih na raspolaganje učesnicima u toku trajanja
simpozijuma INFOTEH 2003.
24. - 26.03.2003. god.
Jahorina, Republika Srpska |
Učesnici naučno-stručnog skupa INFOTEH 2003
Predsednik Programskog i Organizacionog odbora
prof.dr Slobodan Milojković
|
|